Naziv djela: “Kreativnost – kratak i veseo vodič”

Ime autora: John Cleese

Naziv izvornika: “Creativity”

S engleskog preveo: Petar Vujačić

Godina izdanja: 2021.

Nakladnik: Planetopija

Kad ti u životopisu stoji da si suosnivač Monty Phytona, scenarist “Ribe zvane Wanda” ili glavni glumac i autor legendarnog britanskog sitcoma “Fawlty Towers”, tad se prilično podrazumijeva kako je kreativnost jedna od stvari u kojoj si postigao savršenstvo.
No, u svojoj najnovijoj knjizi “Kreativnost – kratak i veseo vodič” nagrađivani britanski komičar, glumac i redatelj, 82-godišnji John Cleese, pokazao nam je kako je put do svakog savršenstva dug. Posljednjih je, naime, 57 godina proveo proučavajući kreativnost. Točnije, ono što ljude blagoslovljene tom vrlinom čini tako uspješnima u njoj. Potraga za pravim odgovorom možda jest trajala desetljećima, no isplatilo ju se čekati. John Cleese, kojem čak i u razgovoru o ozbiljnim temama nekako polazi za rukom zapaliti iskrice humora (ovaj ih je kratak vodič, naime, pun) svoju je dugogodišnju mudrost uspio sažeti i pročistiti u nevelikih stotinu stranica. Pročitat ćete ih u sat vremena, no razmišljanje o svakoj rečenici zabilježenoj na njima potrajat će mnogo duže.

“Mnogi ljudi pišu o kreativnosti, ali – iako su jako, jako pametni, nisu nužno i kreativni. Ja nekako volim misliti da pišem kao insajder.”

(“Kreativnost – kratak i veseo vodič”, John Cleese)

Kreativna blokada, zamke pretjerane samouvjerenosti, stjecanje vještine ubijanja ideja miljenica – John Cleese nam na sebi svojstven način drži zabavno, pitko predavanje u kojem će se prepoznati svatko tko je ikada sjedio za stolom s napola prožvakanim vrhom olovke u ustima, tjeskobno znojnim dlanovima, praznim papirom (ili suvremenije, računalom) i samo jednom mišlju – kako početi, što dodati, kada završiti? Srećom, s kreativnošću se nitko ne rađa, kreativnim se postaje, što znači kako svatko od nas ima jednaku šansu izroditi kakvu epohalnu ideju, pokupiti najveći pljesak za neki dobar nastup ili napisati knjigu koju će ljudi čitati bez iznenadnih faza naglog buđenja nad stranicom za koju uopće ne mogu reći kako su do nje došli. “Jezgrovitost je duša duhovitosti. I duša onih koji nisu dosadni”, upozorava Cleese skrećući nam pozornost na sve one za samopouzdanje pogubne situacije u kojima nam se neka ideja učinila urnebesno smiješnom sve dok je nismo priopćili drugima. Učinkovito rješenje koje Cleese nudi svima onima čija se kreativnost katkad uhvati u medvjeđu klopku nedostatka nadahnuća jest jednostavna i temeljna istina koje je i sam postao svjestan kad mu se posrećilo pročitati knjigu Guya Claxtona Hare Brain, Tortoise Mind (Zečji mozak, kornjačin um). U njoj su, naime, skrivena dva načina razmišljanja esencijalna za prizivanje kreativnosti – prvi se, zečji mozak, odnosi na rješavanje problema, odvagivanje argumenata za i protiv, brzo otklanjanje zapreka, dok drugi, kornjačin um, promišlja i ponovno prelazi ključne, problematične točke. Iako prividno različiti, oba načina imaju istu svrhu i međusobno surađuju, što u konačnici dovodi do toliko željene kreativnosti.

Posebno je pamtljiv i poučan dio ove kratke, zabavne knjige onaj u kojem se Cleese prisjeća kako su on i njegov dugogodišnji prijatelj i bivši montipajtonovac Graham Chapman, u početku zajedničkog pisanja znali provoditi duge sate, “ponekad i cijeli dan” kad ne bi stvorili ništa dobro. No, nakon prvotnog očajavanja, primijetili su kako “unatoč tomu održavaju stalan prosjek – svakog tjedna napisali bi petnaest do osamnaest minuta kvalitetnog materijala.” I upravo u zaključku koji su njih dvojica tada donijela skrila se i srž i osnovna poruka Cleeseove Kreativnosti – zapreke nisu prekid procesa, nego njegov dio. Strpljenje i upornost i ovdje su, kao i na ostalim životnim područjima jednostavno nužni. Između njih nalaze se ideje od kojih svaka ima potencijal koji traži samo jedno – kreativnog korisnika.

“Kad sam otkrio da sam pomalo kreativan, ostao sam zatečen tom spoznajom.”

(“Kreativnost – kratak i veseo vodič”, John Cleese”)