Naziv djela: “Podrijetlo: Kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka”

Ime autora: Lewis Dartnell

Naziv izvornika: “Origins: How Earth’s History Shaped Human History”

S engleskog prevela: Aleksandra Barlović

Godina izdanja: 2020.

Nakladnik: Planetopija

“Svatko od nas doslovce sastoji se od Zemlje, kao i sav život na ovom planetu. Voda u našem tijelu nekoć je rekla Nilom, padala na Indiju u obliku monsunske kiše i vrtložila se Tihim oceanom. Ugljik u organskim molekulama vaših stanica iz atmosfere preuzele su biljke koje jedemo. Sol u znoju i suzama, kalcij u vašim kostima i željezo u vašoj krvi potječu iz kamenja Zemljine kore, a sumpor molekula bjelančevina u vašoj kosi i mišićima ispljunuli su vulkani.”

(“Podrijetlo: Kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka”, Lewis Dartnell)

Dartnellovo “Podrijetlo” jednostavno je presložena i preslojevita knjiga, a da bismo je mogli sažeti u nekoliko redaka osvrta ili prepričati bez rizika da propustimo spomenuti kakve značajne činjenice bez kojih ju je nemoguće doživjeti na pravi način.
Naime, kada autor već na drugoj stranici najavi kako ćemo u knjizi “ustanoviti kako je kontinuirano hlađenje i sušenje Zemljine klime razlog zbog kojeg većina nas doručkuje krišku prepečenca ili zdjelicu žitnih pahuljica”, daje naslutiti kako u ovom slučaju nije riječ tek o suhoparnoj kronologiji razvoja jednog planeta, već znanstveno posve drukčijem i, mogli bismo čak reći zabavnijem, pristupu analizi utjecaja geološkog razvoja Zemlje na našu povijest i nas u njoj. Pa tako kad ovaj britanski astrobiolog, istraživački znanstvenik, predavač i autor utvrdi kako smo svi mi (još uvijek) majmuni, možemo biti sigurni da to ne čini kako bi podcijenio ljudsku vrstu, već kako bi nam skrenuo pozornost na složen splet geoloških utjecaja koji se, jednom izložen, nameće kao posve razborit i logičan. Naime, naši najbliži živući rođaci su čimpanze, a genetika govori je kako je do trenutka “ja sam Tarzan, a ti čimpanza Cheetah” moralo proći dugih 13 milijuna godina, i to križanjem koje se nastavilo do prije možda sedam milijuna godina. Nakon tog otegnutog procesa na jednoj su strani ostale obične i bonobo čimpanze, a na drugoj različite vrste hominida, među kojima je i ona naša – homo sapiens. No, takvo grananje, piše Dartnell, samo izravno sugerira kako se “čovjek koji misli” nije razvio od majmuna – on “i dalje jest majmun, jednako kao što je i dalje sisavac.” Što će reći kako su Tarzan i Jane samo zgodniji primjerci iste vrste.

Slično stoje stvari i sa gorespomenutom spregom našeg izbora doručka i Zemljine klime – sve žitarice su, naime, vrste trava te se stoga, utvrđuje Dartnell, “ne razlikujemo od stoke, ovaca ili koza koje ostavljamo vani kako bi pasle – čovječanstvo preživljava jedući travu.” 

“Mnoge trave su otporne biljne vrste koje mogu kolonizirati zemlju nakon što se dosadašnja šuma osuši u sve sušim uvjetima, nakon što požar pohara određeno područje ili zapravo nakon bilo kojeg drugog narušavanja uspostavljenog ekosustava. Njihova strategija preživljavanja jest rasti brzo te većinu energije primljene od Sunca uložiti u sjemenke, umjesto stvarati čvrst okvir, kao što čine stabla – i to ih čini pogodnim za uzgoj. To je temeljni ekološki razlog zbog kojega mnogi od nas za doručak jedu krišku prepečenca ili zdjelicu žitnih pahuljica.”

“Podrijetlo: Kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka”, Lewis Dartnell)

Sve su činjenice koje Dartnell neumorno izlaže u ovoj knjizi obrađene na jednako zanimljiv i pristupačan način, pružajući jedinstven uvid u milijunima godina staru prošlost Zemlje kroz podjelu njezine geološke povijesti, počevši od pokušaja rasvjetljavanja tajni našeg postanka, plutajućih kontinenata, drevnih civilizacija, puteva svile ili pak energetske revolucije, no “Podrijetlo” posve sigurno nećete pročitati u jednom dahu niti u žurbi, već ćete ga analizirati postupno, razmišljajući o činjenicama otkrivenima u tom novom svjetlu. I ne morate biti amaterski istraživač povijesti ili geologije; ne morate čak niti gajiti prevelike simpatije prema tektonskim pločama, biološkim stijenama ili ostavštini brončanog doba, no otkriće kako modeli glasovanja u Britaniji odražavaju lokaciju geoloških depozita iz razdoblja karbona prije 320 milijuna godina ili pak kako sedimenti iz prastarog mora i dalje oblikuju političku kartu jugoistoka Sjedinjenih Američkih Država, vrlo bi izgledno moglo promijeniti vaš pogled u/na prošlost i učiniti da vam ova knjiga doista bude svojevrsna priručna “biografija Zemlje”.

“Poznavanjem vlastite prošlosti možemo shvatiti sadašnjost i pripremiti se za suočavanje s budućnošću.

***

Duboko smo promijenili svijet, ali tek nedavno stekli smo toliko veliku moć nad prirodom. Zemlja je stvorila uvjete za ljudsku priču, a njezini krajolici i resursi i dalje usmjeravaju ljudsku civilizaciju.

Zemlja nas je stvorila.”

(“Podrijetlo: Kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka”, Lewis Dartnell)