Naziv djela: “Ledom okovana”
Ime autora: Ariel Lawhon
Naziv izvornika: “The Frozen River”
S engleskog preveo: Marin Popović
Godina izdanja: 2024.
Nakladnik: Perga
Kad se 1789., u Hallowellu, u zaleđenoj rijeci Kennebec pojavilo tijelo okovano ledom, a mjesna primalja Martha Ballard pozvana da ga pregleda i utvrdi uzrok smrti, mnoge će tajne izaći izvan zidova kuća što su se smjestile u sjenama gustih šuma tog malog grada u državi Maine. Usred surove zime i još surovijeg muškog svijeta jedna će žena uhvatiti početak klupka u koje se uplelo toliko mnogo više od ubojstva i smrti koja izranja iz leda već s prvim rečenicama; iz zapetljanih će se niti osloboditi i obespravljenost žene tadašnjeg vremena, ali i njezina moć da se tom vremenu usprotivi; i važnost čuvanja tajni i nužnost njihova izlaska na vidjelo; i činjenica kako su “sitnice počinjene iz ljubavi, jednako važne kao i stvari koje pune novinske stupce i povijesne knjige”.
“Ledom okovana” nadahnuta je stvarnim događajima, no kako autorica Ariel Lawhon ističe, nije temeljena na njima. Naime, Martha Ballard doista jest živjela od 1735. do 1812. i bila primalja u Hallowellu. Bila je i pratetka Clare Barton, utemeljiteljice Američkog crvenog križa i praprabaka Mary Hobart, jedne od prvih liječnica u SAD-u. I baš kao u knjizi, pisala je dnevnik u koji je marljivo dokumentirala “svoje molitve, sate izgubljena sna, činove milosrđa i samilosti”, ali i “uživala u svakodnevnim teškoćama i malim milostima običnog života i bilježila ih”, te koji kao takav predstavlja jedinstveno medicinsko i životno naslijeđe ostavljeno budućim vremenima i naraštajima. No prema riječima Ariel Lawhon, otprilike dvadeset i pet posto romana autoričina je inačica onoga što se moglo dogoditi. Vremenski okviri ponešto su mijenjani, neki su likovi i događaji popunili praznine i istjerati pravde koje je povijest propustila. Martha Ballard po svemu je bila obična žena vremena u kojem joj je bilo suđeno roditi se i živjeti; bila je “predana kršćanka i skromna njegovateljica” i “požrtvovna majka i blaga žena s osjećajem za dužnost”.
Bila je, međutim i žena “kojoj je zbog inteligencije ponekad bilo teško prisustvovati bogoslužju ili se pokoriti gradskom liječniku”. Gajila je “snažno zanimanje za anatomiju, uslijed čega je bila sposobna promatrati obdukcije kao i plakati nad mrtvima”. Povijest ju pamti kao “hrabru ženu koja nikada nije naučila zadržati se na leđima svoga konja”; “praktičnu ženu prodorna pogleda koja je zadržala vjeru u pravdu”.
Bila je pismena i inteligentna.
Pomogla je donijeti na svijet 816 djece u više od tisuću porođaja, pritom nijednom ne izgubivši rodilju.
Bila je supruga i majka šestoro djece, a opet je, protivno svim nastojanjima tadašnjeg vremena, uspjela pronaći ravnotežu između obiteljskog života i posla koji je zdušno obavljala (primijetit ćemo kako je ovo potonje atavizam koji se prečesto pojavljuje i u današnjem vrlom novom svijetu).
Martha Ballard bila je žena koja je na više od 1400 stranica dnevnika uporno i kontinuirano punih dvadeset i sedam godina bilježila svoj život, i tako si osigurala mjesto u budućnosti, pobrinula se da ne postane “ona koja je trebala nestati iz povijesti” kao mnoge prije i poslije nje. Njezina je svakodnevica zahvaljujući dnevniku postala vremenska crta u kojoj je jedan običan život nadrastao povijest i stigao do čitatelja-namjernika u jednom posebnom književnom djelu.
“Ledom okovana” mogao bi se nazvati misterijem, kriminalističkim romanom, dramom, pričom nadahnutom poviješću i ispisanom vještim, pitkim jezikom. Mogao bi biti još jedna potvrda kako Ariel Lawhon, ljubimica književne kritike, kako joj često tepaju, sjajno piše povijesne romane. No “tajna” ovog djela ipak je malo drukčija. Njegova je srž Martha Ballard, jedna od središnjih figura povijesti države Maine, žena koja je uspješno izvojevala brojne bitke koje su morale voditi žene kolonijalnog razdoblja, i čija je snaga i volja, iako mnogo tiša, bila jednako razorna kao ona pucanja ledenih okova na rijeci Kennebec pred sam kraj zime u Maineu.
Nadživjeli su je djeca, suprug Ephraim Ballard i povijest koju je pomogla stvarati.